Knjige:
1. Diabetology of pregnancy
2. Diabetes u žena
Svjedoci smo alarmantnog povećanja pojavnosti šećerne bolesti u adolescentnoj i u generativnoj dobi žene. U knizi Dijabetes u žena prikazane su najnovije spoznaje o liječenju šećerne bolesti u dječjoj, adolescentnoj i generativnoj dobi žene. Prikazani su rizični čimbenici za nastanak dijabetesa u dječjoj i adolescentnoj dobi, najnovije informacije o liječenju, prehrani, edukaciji bolesnica i perinatalnoj skrbi.
Šećerna bolest jedna je od učestalijih komplikacija trudnoće, a pojavljuje se u oko 3% trudnica. Prije otkrića inzulina dijabetičarke su teško ostajale trudne. Ako je došlo do trudnoće, perinatalni i materni mortalitet bio je visok. Nakon što je omogućeno liječenje inzulinom (1930.) materni mortalitet izrazito se snizio. Danas je isti kao i u općoj populaciji. Do znatnijega sniženja perinatalnog mortaliteta dolazi nakon 1950. godine zahvaljujući brzom razvoju perinatalne medicine. Zbog veće učestalosti rađanja djece s letalnim malformacijama perinatalni mortalitet u dijabetičnih trudnica još je uvijek dva do tri puta viši u odnosu na nedijabetične trudnice. Više nema dvojbi da je loša metabolička kontrola za vrijeme trudnoće združena s povećanim rizikom nastanka spontanih pobačaja, kongenitalnih malformacija, nastankom preeklampsije, rađanjem makrosomne ili mrtvorođene djece. Dobra metabolička kontrola za vrijeme trudnoće znatno smanjuje učestalost navedenih komplikacija. Da bi se postigla dobra metabolička kontrola potrebna je intenzivna inzulinska terapija, odgovarajuća prehrana, česta kontrola glikemije, te dobra antenatalna skrb. U nadzoru dijabetične trudnoće potreban je tim stručnjaka koji se sastoji od opstetričara, dijabetologa, nconatologa, anesteziologa, dijetetičara i medicinske sestre.
U knjizi će čitatelj naći kritičnu raspravu o sadašnjim spoznajama o dijabetesu u trudnoći, liječenju dijabetesa u trudnoći, ishodu trudnoće, utjecaju dijabetesa na fetus i postpartalnu skrb. Cilj autora je da knjiga posluži liječnicima, specijalizantima i svim zdravstvenim radnicima u poboljšanju perinatalne skrbi ove ugrožene populacije trudnica.
3. Hipertenzija u trudnoći
Ideja za pisanje knjige nastala je u vrijeme planiranja Tečaja I. kategorije «Hipertenzija u trudnoći« za trajno usavršavanje liječnika održanog 2002. godine u Zagrebu.
Preeklamsija/eklampsija je bolest koja se javlja u trudnoći i jedan je od većih uzroka materalnog i fetalnog morbiditeta i mortaliteta. Cilj knjige je približiti čitatelju najnovije spoznaje o ovoj bolesti kao i dati preporuke za ispravno liječenje u cilju sniženja perinatalnog i maternog morbiditeta i mortaliteta. Zbog nejedinstvenog nazivlja i klasifikacije u Hrvatskoj je tijekom godina nastala zbrka u korištenju nazivlja EPH-gestoza i preeklampsija. U međunarodnim stručnim časopisima nazivlje «EPH-gestoza» je zamijenjeno s nazivljem «preeklampsija/eklampsija». Najveći prigovor nazivlju i klasifikaciji EPH-gestoza je taj što nije dovoljno istaknuta hipertenzija kao glavni simptom bolesti.
Knjiga »Hipertenzija u trudnoći« namijenjena je ginekolozima porodničarima, neonatolozima, anesteziolozima, patolozima, obiteljskim liječnicima, studentima medicine i drugima.
4. Hitna stanja u ginekologiji, opstetraciji i anestezoogiji
5. Lijekovi u trudnoći i laktaciji
Česte su bolesti u trudnoći kao što su astma, gastrointestinalne bolesti, psihijatrijske bolesti, bakterijske i virusne infekcije i konvulzije. Astma je češća kronična respiratorna bolest mladih žena koja komplicira trudnoću. Lijekovi koji se koriste u liječenju astme u trudnoći su beta-simpatikomimetici (kratkodjelujući i dugodjelujući), teofilin, kromolin i kortikosteroidi (inhalacijski i sistemski). Nauzea i povraćanje su česti gastrointestinalni poremećaji koji se javljaju u trudnoći, a liječe se antihistaminicima i antidopaminergičkim lijekovima. Žgaravica ili gastroezofagealni refluks liječi se s nekoliko grupa lijekova uključujući agoniste histaminskih receptora (H2). Antidepresijski lijekovi koji se koriste u trudnoći su triciklički antidepresijski lijekovi. Virusne infekcije, za koje se zna da uzrokuju značajni majčin, fetalni i neonatalni mortalitet liječe se različitim antivirusnim lijekovima. Nije rijetka infekcija herpes simpleks virusom (HSV) koja se liječi aciklovirom i valaciklovirom (acyclovir i valacvclovir). Liječenje s antiretroviralnim lijekovima se preporuča u trudnica inficiranim HlV-om. Tromboembolija u trudnoći je čest uzrok morbiditeta i mortaliteta, a liječi se heparinom. Epilepsija je najčešća konvulzivna bolest u trudnoći, međutim, izbor antikonvulzivnih lijekova treba pažljivo odabrati s obzirom da je većina antiepileptičnih lijekova teratogeno. Česte komplikacije trudnoće su hipertenzija/preeklampsija, prijevremeni porođaj i gestacijski dijabetes, lako se brojni antihipertenzivni lijekovi koriste u trudnoće preporučuju se metildopa, hidralazin, labetolol i blokatori kalcijevih kanala (nifedipin). Eklamptičke konvulzije se efikasno liječe magnezijevim sulfatom. Prijevremeni porođaj je česta komplikacija trudnoće. Za sprječavanje kontrakcija se koriste različiti tokolitici. Agonisti beta-adrenergičkih receptora su najčešći tokolitici, ali su podjednako efikasni i blokatori kalcijevih kanala. U spontanih prijevremenih porođaja, antibiotici se također često koriste u liječenji majčinih infekcija, dok se visoke doze kortikosteroida daju radi ubrzanja sazrijevanja fetalnih pluća. Konačno, i gestacijski dijabetes komplicira trudnoću jer povećava fetalni morbiditet i mortalitet. Za regulaciju glikemije se daje inzulin. Velik je raspon lijekova koji se koriste u liječenju raznih bolesti i komplikacija tijekom trudnoće. Važno je pažljivo pratiti utjecaj lijekova u trudnica zbog potencijalnog štetnog djelovanja na fetus i novorođenče.
6. Bolesti štitnjače u trudnoći
Bolesti štitnjače su česte u žena, a naročito za vrijeme reproduktivne dobi. Poremećena funkcija štitnjače utječe na smanjenu sposobnost fertilizacije, tijek trudnoće, zdravlje fetusa i zdravlje majke i novorođenčeta nakon porođaja. Zbog smanjenog imunološkog odgovora trudnoća mijenja tijek autoimune bolesti štitnjače. Znanje o fiziologiji štitnjače te kako trudnoća mijenja funkciju štitnjače važno je za postavljanje točne dijagnoze i liječenja bolesti u trudnoći i nakon porođaja.
U knjizi će čitatelj naći kritičnu raspravu o sadašnjim spoznajama o fiziologiji štitnjače, utjecaj trudnoće na funkciju štitnjače, postavljanju dijagnoze i liječenje bolesti štitnjače. Raspravlja se i o utjecaju bolesti štitnjače na rast i razvoj fetusa, bolestima fetalne štitnjače te o poslijeporođajnoj skrbi.
Cilj autora je da knjiga posluži liječnicima opće prakse, ginekolozima-opstetričarima, pedijatrima, internistima, specijalizantima i svim zdravstvenim radnicima u poboljšanju perinatalne skrbi ove ugrožene populacije trudnica.
